Poslovne vesti - Hrvatska

Završeni radovi na plinovodu Zlobin-Bosiljevo

Time će mreža Plinacrove infrastrukture biti kompletirana. Politički cilj je diversifikacijom opskrbnih pravaca osigurati potpunu energetsku sigurnost za Hrvatsku kada je riječ o plinu, rekao je Plenković.

Ovo je važan dan za veliki projekt ulaganja u okviru Plinacrovog sustava transporta plinom, rekao je danas predsjednik Vlade Andrej Plenković na svečanom obilježavanju završetka radova na plinovodu Zlobin-Bosiljevo te početka radova na plinovodu Lučko-Zabok.

Istaknuo je snažnu podršku Vlade i korištenje sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u projektu, pritom podsjetivši kako je Vlada u prvom mandatu odlučila investirati u LNG terminal na Krku i kupiti brod LNG Hrvatska.

Hrvatska je tako, uz tehničku prilagodbu, povećala kapacitet terminala s 2,6 na 2,9 milijardi kubičnih metara plina godišnje, s mogućnošću proširenja na 3,1 milijardu kubičnih metara.

Na terminal je, od početka njegova rada, pristiglo 113 brodova za prijevoz ukapljenoga prirodnoga plina.

Naglasio je da su za tako veliku količinu plina i daljnji transport bile nužne velike investicije u cijevi i proširene kapacitete, ali istaknuo da će time biti omogućen i transport vodika kao energenta budućnosti.

Premijer je istaknuo kako se ulaže prioritetno u tri pravca, dionicu Zlobin-Bosiljevo, Lučko-Zabok koja bi trebala biti dovršena za 15 mjeseci, te Bosiljevo-Kozarac-Sisak čiji je rok 2027. godina i čime će mreža Plinacrove infrastrukture biti kompletirana.

Politički cilj je diversifikacijom opskrbnih pravaca osigurati potpunu energetsku sigurnost za Hrvatsku kada je riječ o plinu, rekao je Plenković.

Podsjetio je i kako u energetskoj krizi hrvatska industrija i kućanstva nisu imali ugoze ili nestašice plina, a mjerama koje Vlada poduzima subvencioniranjem cijena energenata u najvećoj energetskoj krizi koju pamtimo, njihove su cijene ostale priuštive.

„I sigurnost i priuštivost cijena, to je okvir politika Vlade“, zaključio je premijer.

Hrvatska - snažno energetsko regionalno čvorište

Najavio je i investiranja u južnu plinsku interkonekciju te istaknuo da je Vlada odlučna produljiti cijevi od Dugopolja, gdje plinovod sada završava u Splitsko-dalmatinskoj županiji, do Zagvozda, preko Imotskoga i prema Posušju, i na taj način dovesti plin u Bosnu i Hercegovinu.

„Hrvatska tako postaje snažno energetsko regionalno čvorište sa mogućnošću opskrbe nama susjednih zemalja, Slovenije, Mađarske i Bosne i Hercegovine“, kazao je Plenković.

Zajedno s Jadranskim naftovodom, uz ogromna ulaganja u energetsku infrastrukturu, uz usporedna velika ulaganja u različite oblike obnovljive energije, poput vjetroenergije, solarne energije i geotermalnih izvora, u potpunosti se i cjelovito pripremamo za promjene koje su u tijeku, nastavio je premijer.

Podsjetio je da svjetske rezerve fosilnih goriva polako dolaze do svog vrha, a kada jednom dođu do vrha, bit će ih manje te moramo biti spremni za tu tranziciju, da bude priuštiva i održiva za građane i gospodarstvo.

Na kraju govora premijer je čestitao vodstvu Plinacro-a i zahvalio izvođačima radova, izrazivši nadu da će se ovim tempom nastaviti raditi u budućnosti i do 2027. dovršiti sva tri pravca plinovoda i kompletirati infrastrukturu.